|
Obeležavanje pet vekova manastira Krušedol |
|
26. decembra 2008. godine
Aktivnosti koje su obeležile ovu godinu u okviru pripreme proslave pet vekova manastira Krušedol, uspešno su realizovane. Saradnjom pokrajinskog Izvršnog veća APV i Vlade Srbije, Eparhije sremske, naučnih i stručnih institucija u pripremi raznovrsnih crkvenih i svetovnih programa na najbolji način predstavljen je verski, istorijski i opšti kulturni značaj Krušedola. Bio je ovo među prvim zaključcima zajedničke sednice Operativnog i Počasnog odbora za obeležavanje pet vekova ovog fruškogorskog manastira, koju je danas u manastiru Krušedol otvorio pokrajinski sekretar za kulturu Milorad Đurić.
Današnjem zasedanju koje je imalo za cilj razmatranje dosadašnjih aktivnosti u obeležavanju ovog važnog jubileja, jednog od najznačajnijih mesta srpske duhovnosti i predstavljanje programskih aktivnosti u 2009. godini, prisustvovali su gospodin Vasilije episkop sremski, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu Dušan Vujičić, Zoran Vapa direktor Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, predstavnici Matice srpske, prof.dr Dragica Tomka sa Fakulteta za sport i turizam, predstavnici Ministarstva za kulturu i Ministarstva vera Republike Srbije, predstavnici SO Irig, kao i iguman manastira Krušedol Sava Jovančević. U okviru najvažnijih aktivnosti koje su obeležile ovu godinu po pitanju ovog velikog jubileja, svečano je promovisana i monografija "Manastira Krušedol" autora prof. dr Miroslava Timotijevića. |
|
|
|
Prema zaključcima članova odbora, u okviru programa obeležavanja u 2009. godini u organizaciji Matice srpske u saradnji sa Muzejom Vojvodine, biće održana Izložba "Riznica manastira Krušedol". Matica srpska objaviće publikaciju "Tronovi manastira Krušedol", autora dr Branke Kulić i održati naučni skup "Rukopisi i knjige Fruškogorskih manastira". Eparhija sremska održaće Smotru horova Karlovačko pojanje i predstaviti božićne običaje u Karlovačkoj mitropoliji. Takođe, predviđeno je da Eparhija sremska i Bogoslovija Sveti Arsenije I Sremac iz Sremskih Karlovaca objave konkurs za nagradni temat "Kult Svetog Save" u fruškogorskim manastirima. Kada je reč o radovima u delu materijalnog uređenja i obnove, najznačajniju ulogu i nadalje imaće Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture. Zoran Vapa, direktor Zavoda istakao je da su pristupni put manastiru, parking prostor i uređenje nove gostoprimnice bili preduslovi da manastiri zažive u turističkom pogledu. Cilj je bio da manastir Krušedol postane centralno mesto sa koga će se obilaziti Fruška gora i njeni manastiri. U 2009. godini uloga Zavoda u obeležavanju pet vekova jubileja osim značajnog učešća u projektu monografije "Manastir Krušedol", ogledaće se i kroz značajan doprinosu u otkrivanju Riznice manastira Krušedol u saradnji sa Maticom srpskom. |
|
|
|
Govoreći o monografiji "Manastir Krušedol" prof. dr Miroslava Timotijevića, episkop sremski Vasilije istakao je da ovo dragoceno delo u dva toma čuva dragocenu baštinu prožetu svetosavskim porukama i odredbama. Episkop Vasilije rekao je da je monografija pitko štivo koje se lako čita i kojim autor sugeriše šta nam je činiti danas, a to je da bez simfonije između naroda, monaštva, sveštenstva i njegove crkve u celini ne može biti ni trajnog rešenja pravednih istorijskih ciljeva i zadataka, kao ni odgovora na teška pitanja koja nam se danas postavljaju. |
|
|
|
Pokrajinski sekretar za kulturu Milorad Đurić istakao je da po sveukupnim ulaganjima kako republičkih, tako i pokrajinskih i svih ostalih stručnih institucija, manastir Krušedol predstavlja drugu našu najveću instituciju, posle obnove Hilandara, što govori u prilog sa kolikom pažnjom se pristupa ovom značajnom jubileju. Ukupna ulaganja u narednoj godini u manastir Krušedol iznosiće oko 30 miliona dinara, izneo je pokrajinski sekretar Đurić izrazivši uverenje da će to doprineti da ovo duhovno zdanje bude uređeno na dostojan način u godini kada obeležava svoj značajni jubilej. |
|
Predstavljena monografija "Kulturno nasleđe Vojvodine" |
|
24. decembra 2008. godine
U Izvršnom veću Vojvodine održana je promocija monografije "Kulturno nasleđe Vojvodine" sveobuhvatnog dela koje predstavlja Vojvodinu kao regiju bogatstva različitosti, u oblasti umetnosti, kulturne baštine, običaja, kulture, privrede. O knjizi su govorili Milorad Đurić pokrajinski sekretar za kulturu, Tibor Vajda direktor Zavoda za kulturu Vojvodine i Zoran Vapa direktor Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Sekretar Đurić istakao
je da knjiga ima značaj najmanje iz dva razloga. Značajna je za nas
zato što nam pomaže i služi da sagledamo sopstvenu prošlost i
nasleđe i da, u tom procesu, učvrstimo naše stavove u vezi istorije
i onog što se dešavalo generacijama koje su nam predhodile. Knjiga
takođe predstavlja projekat kojim želimo da poboljšamo
predstavljanje našeg kulturnog nasleđa okruženju, i u tom smislu ona
zaslužuje i svoju englesku verziju, kako bi omogućili svima onima
koji ne žive u ovoj kulturi, ili u vojvođanskom smislu bolje rečeno,
ne žive u ovim kulturama, da se upoznaju sa onim što imamo. Knjiga obuhvata, pre svega, nasleđe materijalne kulture, ali je i mnogo više - svedočanstvo o jednom duhu koji je vladao na ovim prostorima, i koji, nadam se, vlada i vladaće u pregnuću i zanosu sa kakvim su naši preci gradili ove prostore -- kazao je Đurić. Prema njegovim rečima monografija "Kulturno nasleđe Vojvodine" obavezuje da se nastavi ovakav odnos prema sopstvenom prostoru i kulturi i da sledećim generacijama ostavimo značajna dela koja će se, u nekim budućim sličnim projektima, naći kao kulturno nasleđe. Ako imamo u vidu da je zaštita kulturnog nasleđa i njegovo predstavljanje jedan od prioriteta Sekretarijata za kulturu, sekretar Đurić je izrazio uverenje da će i u budućnosti biti ovako značajnih projekata. |
|
|
|
Tibor Vajda je izrazio
očekivanja da će se saradnja na ovakvim projektima nastaviti s
obzirom da je kulturno nasleđe Vojvodine toliko da ne može da stane
u jednoj knjizi. Zoran Vapa je govorio o sadržaju knjige i objasnio
da je to pokušaj da se, rečju i slikom, naše kulturno nasleđe
približi široj čitalačkoj publici, ljubiteljima spomenika kulture i
kulture uopšte.
U Vojvodini ima preko
700 spomenika kulture, a knjiga obuhvata prvih 65. Tu su i 49
nepokretnih spomenika kulture, kao i tri kulturno-istorijske celine:
Sremski Karlovci sa svojom okolinom, kompleks fruškogorskih
manastira i srednjovekovna tvrđava u Baču, sa podgrađem i svim
spomenicima koji pripadaju ovoj opštini (Franjevački samostan,
Manastir Bođani, tursko kupatilo, srednojevkovna tvrđava). |
|
|
|
Kulturno nasleđe Vojvodine je multikonfensionalno, multikulturno i višenacionalno, kazao je Vapa, a promoviše se i putem regionalne saradnje sa susednim državama. Naveo je da je u Vojvodini 65 spomenika od izuzetnog značaja, 354 spomenika od velikog značaja i 331 spomenik od značaja i da je potrebno uraditi novu kategorizaciju spomenika kulture u Vojvodini i Srbiji. Direktor Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture rekao je da će monografija "Kulturno nasleđe Vojvodine" biti prevedena na engleski jezik. |
|
U Muzeju Vojvodine otvorena izložba Umetnost u Vojvodini: slikarstvo |
|
18. decembra 2008. godine
Pokrajinski sekretar za kulturu Milorad Đurić otvorio je izložbu Umetnost u Vojvodini: slikarstvo - postavku u okviru koje su izložena dela osamdeset savremenih vojvođanskih slikara, nastala posle godine 2000. Izložbu je, tokom proleća i leta ove godine, mogla da vidi publika u mnogim vojvođanskim mestima a novosadska postavka je poslednja u nizu. Slike i grafike postavljene su u Muzeju Vojvodine, a autor ove izložbe, koju su, pod pokroviteljstvom i uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, organizovali galerija Bellart i Zlatno oko, je likovni kritičar Sava Stepanov, a završnu izložbu Umetnost u Vojvodini: slikarstvo, otvorio je pokrajinski sekretar za kulturu Milorad Đurić. |
|
|
|
Posle svih vojvođanskih gradova i Novosađani će imati priliku da vide izložbu nastalu u uspešnoj saradnji Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i galerija Belart i Zlatno oko, znači u saradnji javnog i privatnog sektora, što može biti veoma produktivan model i za neka buduća pregnuća i izložbe. |
|
|
|
Nadam se da će postavka, iako se radi o delima novije, gotovo tekuće slikarske produkcije nakon 2000. godine, uspeti da predstavi sve ono što današnji vojvođanski umetnici žele i imaju da nam kažu, ali svakako verujem da smo, na najbolji način, uspeli da ih približimo našoj publici - rekao je pokrajinski sekretar za kulturu Milorad Đurić. |
|
|
|
Predstavljena knjiga Evropski kontekst umetnosti XX veka u Vojvodini |
|
18. decembra 2008. godine
U holu zgrade Izvršnog veća Vojvodine održana je promocija knjige "Evropski kontekst umetnosti XX veka u Vojvodini" značajnog izdanja Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, posvećenog novom pogledu na umetnost, arhitekturu, dizajn, fotografiju i film.
Izuzetno ambiciozno grafički uređena i opremljena, knjiga o umetničkom stvaralaštvu u Vojvodini tokom dvadesetog stoleća, promene i prodore moderne umetnosti i delovanje njenih autora, sagledava u međudejstvu, van stereotipa i tradicionalnih vrednosnih sudova, kao integralni deo modernog evropskog i svetskog stvaralačkog, kulturnog i duhovnog prostora, a pre svega u vezi sa relevantnim centrima, od Beča i Pešte do Pariza. Prvi put se teorijski tumače i dela autora poreklom iz Vojvodine koji su delovali u drugim kulturnim prostorima, od SAD do Nemačke i Italije. Tako se umetnost u Vojvodini pokazala u novom, bogatijem i često neočekivanom svetlu. |
|
|
|
Posebna pažnja je posvećena i umetnicima i umetnosti nacionalnih zajednica u Vojvodini, pa je po prvi put posle više decenija progovoreno o slikarima, vojvođanskim Nemcima, umetnosti jevrejske zajednice ili Slovaku Karolu Miroslavu Lahockom, koji u Slovačkoj važi za preteču modernizma. Studiju o umetnosti XX veka napisao je dr Miško Šuvaković, a uvodne tekstove napisali su dr Ješa Denegri i Dragomir Ugren, dok su autori problemskih tekstova o pojedinim aspektima umetničke scene kustosi muzeja, kao i mladi stručnjaci, pisci i kritičari. |
|
|
|
Pokrajinski sekretar za kulturu Milorad Đurić, u svom obraćanju mnogobrojnim gostima, rekao je - Ova knjiga je još jednom pokazala neverovatnu raznolikost i bogatstvo vojvođanske umetnosti i kulture i njen prošli i budući potencijal nastao i realizovan na granici kultura, koja često ume da bude ne samo mesto susreta nepomirljivih razlika i nesporazuma, nego i blagoslov jer obuhvata neverovatno raznovrsne autore i umetničke koncepte, od slikara poput Šumanovića, do kruga umetnika, naivnih slikara Kovačice ili konceptuale, sve do arhitekata, naših modernih graditelja evropskog renomea. Ova izuzetna knjiga je takođe, još jednom pokazala moć i važnost ne samo savremene umetnosti već i modernih muzejskih institucija, koje obogaćuju i menjaju ne samo naš pogled na prošlost i iznova potvrđuju internacionalni kontekst naše umenosti, već mnogo govore i o našoj budućnosti, jer nas pripremaju za vreme i umetnost koja tek dolazi. |
|
Pokrajinski sekretar za kulturu posetio institucije kulture u Kikindi |
|
16. decembra 2008. godine
Pokrajinski sekretar za kulturu Milorad Đurić posetio je danas Kikindu i obišao najznačajnije institucije kulture u ovoj banatskoj opštini. Pored Narodnog muzeja, Istorijskog arhiva, TERRA Centra za likovnu i primenjenu umetnost, pokrajinski sekretar je posetio je i Narodno pozorište i Narodnu biblioteku Jovan Popović.
Cilj poseta opštinama u Vojvodini i razgovora sa predstavnicima najvažnijih institucija kulture i lokalne administracije, jeste da stvorimo uslove za zajedničku kulturnu politiku, koja bi obezbedila prohodnost uspešnijem i modernijem pristupu upravljanju, i to na osnovu adekvatnog odabira najvažnijih, i za svaku od pojedinih sredina najreprezentativnijih sadržaja, programa i projekata. Pored decentralizacije, odnosno demetropolitizacije kulture, pokrajinski sekretarijat će nastojati da u dogovoru sa pojedinim sredinama uspostavi prioritete, odnosno njene konkretne "adute" karakteristične programe i sadržaje koji je čine jedinstvenom i sa stanovišta šire zajednice, najinteresantnijom. |
|
|
|
Tako bi na prvom mestu, omogućili obnovu i izgradnju kulturne infrastrukture, adekvatne sadržajima koji su dovoljno atraktivni i mogu obezbediti veći interes i saradnju sa institucijama sa pokrajinskog, republičkog nivoa ili posetu publike van sopstvene sredine. Da bi to uspelo treba zajednički odabrati najreprezentativniji i najatraktivniji deo lokalne ponude oko koga bi bilo moguće formirati vrhunsku kulturnu ponudu, koja bi obezbedila i ekonomski uspeh, jer taj aspekt, kao ni njegovi mogući efekti nisu zanemarljivi. Specifikumi pojedinih vojvođanskih sredina, najdragoceniji deo njihove kulturne baštine i stvaralaštva, činiće centralnu ponudu oko koje će biti moguće formirati i druge sadržaje. Tako smo već uradili u Šidu, sa galerijom Save Šumanovića, u Sremskoj Mitrovici je to nasleđe Sirmijuma u Kovačici naivno slikarstvo i galerija Babka - rekao je Milorad Đurić. |
|
|
|
U okviru posete TERRA Centru za likovnu i primenjenu umetnost, pokrajinski sekretar za kulturu, direktor Centra Slobodan Kojić i član opštinskog gradskog veća zadužen za kulturu Miloš Latinović, obišli su objekte bivše kasarne u Kikindi, koji bi mogli da budu ponuđeni kulturnim institucijama, a preuređeni, nekadašnji konjićki "Manjež" jedan od najatraktivnijih ali i najviše devastranih prostora, bio bi idealan dom za učesnike TERRA Simpozijuma i njegovo bogato nasleđe - fundus skulptura i predmeta od terakote, jedinstven na evropskom nivou. Narodni muzej u Kikindi, pored obnovljene fasade, dvorišnog dela zgrade i dela enterijera, realizovao je značajne projekte u okviru prekogranične saradnje, i projekata koje je finasirala EU, a namenjeni su edukatvnim i popularnim sadržajima za mladu publiku, koja je jedna od najvažnijih ciljnih grupa. To su Mamut fest i učešće u svetskom projektu Noć muzeja, koji su ostvareni i uz pomoć volontera, kikindskih gimnazijalaca. Skelet mamuta Kika, star pola miliona godina, jedna je od izuzetno privlačnih i posebno dragocenih posebnosti Narodnog muzeja u Kikindi. Ovaj skelet jedan od najkompletnijih u svetu, zahvaljujući projektu ostvarenom uz pomoć EU i opštine Kikinda vrednom oko dvestotinepedeset hiljada evra, smešten je u posebno zaštićenu, staklenu komoru. Muzej je tokom protekle godine posetilo osamnaest hiljada posetilaca sa plaćenom ulaznicom. |
|
Održana promocija albuma «Treppo Grande LIVE!» snimljenog u Italiji |
|
12. decembra 2008. godine
U organizaciji Kancelarije za evropske poslove, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i Studentskog kulturnog centra Novi Sad, održana je promocija albuma «Treppo Grande LIVE!» Vladimir Stanković kvinteta.
Album je snimak koncerta održanog u julu, u italijanskom gradu Treppo Grande, realizovanom kroz regionalnu saradnju AP Vojvodine sa regijom Friuli Venecija Đulija.
Međunarodni festival «U zvucima mesta», u okviru kojeg je snimljena muzika sa albuma koji ovog puta slušamo, i kroz koji se promovišu perspektivni umetnici, prethodnih desetak dana je realizovan i u našoj pokrajini, kada su nastupali mladi umetnici iz Španije. Regionalna saradnja pruža izuzetne mogućnosti u pogledu promocije naše kulture i afirmacije samih umetnika na međunarodnoj sceni i Kancelarija za evropske poslove će nastojati da jača saradnju sa regionalnim partnerima i u ostalim granama umetnosti, rekla je Ivana Đurica iz Kancelarije za evropske poslove. |
|
Dr Bojan Pajtić i Milorad Đurić primili dirigenta Berislava Skenderovića |
|
11. decembra 2008. godine
Predsednik Izvršnog veća AP Vojvodine dr Bojan Pajtić i pokrajinski sekretar za kulturu Milorad Đurić primili su danas u Izvršnom veću Berislava Skenderovića, direktora Opere Srpskog narodnog pozorišta (SNP) i dirigenta Vojvođanskih simfoničara.
Povod za ovaj susret je uspeh poznatog umetnika, koji je postigao u svom nastupu na koncertu u Karnegi Holu u Njujorku, a na programu je bila Mocartova simfonija u G-molu. Dirigent Berislav Skenderović, koji za sobom već ima značajnu međunarodnom karijeru, nastupio je 23. novembra sa njujorškim orkestrom "New England Simfonic Ansambl",u organizaciji producentske kuće "Mid America Production" koja ove godine, serijom koncerata, obeležava četvrt veka uspešne koncertne produkcije i saradnje s Karnegi Holom. |
|
|
|
U razgovoru sa svojim domaćinima u Izvršnom veću, Skenderović je nastup u Karnegi holu, i to pred punom dvoranom, koja prima 2.800 posetilaca, okarakterisao kao ostavarenje sna i vrhunac u karijeri svakog umetnika. Skenderović je istakao da je nakon uspešnog debija u Karnegi Holu usledio poziv da ponovi nastup u ovoj čuvenoj dvorani u jednoj od narednih sezona. Vojvođanske simfoničare, čiji je osnivač i umetnički direktor, Skenderović vodi od 2001, a od 2004. je i umetnički rukovodilac Novosadskog kamernog orkestra. |
|
|
|
Predsednik Pajtić čestitao je umetniku na ovom značajnom nastupu,
koji ujedno predstavlja pozitivnu sliku naše zemlje u svetu.
Pokrajinska vlada podržava talentovane umetnike koji afirmišu naše
kulturne i umetničke vrednosti, pa tako podržava i rad Vojvođanskih
simfoničara. |
|
Proslava otvaranja obnovljene Narodne bibiloteke u Bečeju |
|
04. decembra 2008. godine
Pokrajinski sekretar za kulturu Milorad Đurić i zamenik direktora pokrajinskog Fonda za kapitalna ulaganja Imre Kern prisustvovali su danas u Bečeju svečanosti povodom završetka restauracije Narodne biblioteke u ovom gradu, koja je izvršena uz pomoć sredstava fonda, lokalne samouprave i drugih donatora.
Veoma sam srećan zbog činjenice da smo doprineli uspešnoj rekonstrukciji biblioteke, u gradu i sredini u kojoj ona toliko mnogo znači. Veliki trud uložen u projekat njene rekonstrukcije i obezbeđivanje neophodnih sredstava obezbedio je izvanredan objekat koji će svakako biti jedno od najznačajnijih mesta ne samo kao dom knjige, već i za kulturne i umetničke programe. Sekretarijat za kulturu će i dalje nastaviti da pomaže svim vojvođanskim sredinama u skladu sa demetropolizacijom, kako možemo nazvati pristup koji obezbeđuje podršku manjim sredinama, u kojima svaka od institucija kulture, a posebno savremena multimedijalna biblioteka, ima često jedinstven značaj i ulogu mnogo širu nego u velikom gradu. Za nas kultura nema povlašćenu adresu i želim vam da vašu biblioteku, koja je kao i sve druge, čitav univerzum u malom, koristite sa jednakim entuzijazmom i umećem, isto onako uspešno kao što je realizovana njena obnova - rekao je Milorad Đurić. |
|
|
|
Pored v.d. direktora Narodne biblioteke Bečej Eržebet Kinke, predsednika opštine Knezi Petera i predsednika SO Bečej Dušana Jovanovića, mnogobrojnim gostima među kojima su bili i predstavnici bratskog grada Čongrada iz Mađarske, obratili su se Imre Kern pomoćnik direktora Fonda za kapitalna ulaganja i Miro Vuksanović predsednik Matice srpske, koji je biblioteci predao na poklon odabrana izdanja ove institucije. |
|
Milorad Đurić primio delegaciju grada Pečuja |
|
01. decembra 2008. godine
U 2010. godini mađarski grad Pečuj poneće titulu evropske prestonice kulture. Kulturnoumetnički ambijent odražavaće se kroz odrednicu - "Pečuj grad bez granica i kapija Balkana". Tim povodom, pokrajinski sekretar za kulturu Milorad Đurić primio je danas potpredsednika Pečuja Tibora Gondu sa saradnicima i predstavnike Javnog društva "Evropska prestonica kulture Pečuj 2010". Milorad Đurić istakao je da ovaj susret predstavlja jedan od koraka, koji treba da nam omogući da što bolje iskoristimo činjenicu što smo relativno blizu grada Pečuja, i da već u narednoj godini započnemo kulturno predstavljanje Vojvodine. Đurić je naglasio da će u 2009. godini započeti period intenzivnije kulturne saradnje između pokrajine i grada Pečuja. Resorni sekreatarijat uputio je predloge koji sadrže konkretnu ponudu kulturnoumetničkih sadržaja, koji na najbolji način govore o vojvođanskom kulturnom ambijentu. Između ostalog to je predstava "Jezik zidova" Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, uslediće predstavljanje Književne kolonije iz Čortanovaca, Dečijeg pozorište iz Subotice, kao i kulturnoumetnički projekti iz Stare Pazove, Kikinde, Kanjiže, a biće predstavljen i deo Exit festivala i Art klinike uz mogućnost da ovaj program može biti dopunjen u skladu sa predstojećim programskim zahtevima organizatora, izjavio je sekretar Đurić. Naglasivši da je Vojvodina pokrajina u Republici Srbiji koju karakteriše postojanje različitih kultura i postojanje etničkih zajednica, bogata kulturna baština i vrlo živa savremena kulturna scena, sekretar Đurić je izneo nastojanje i interes da se ovom prilikom kulturni život Vojvodine predstavi u punom obimu.On je upoznao goste iz Pečuja sa činjenicom da se u pokrajini pruža snažna podrška različitim aspektima multikulturalizma, i ukazao na nastojanje da se podrže i svi oni projekti koji nas vode u interkulturalni dijalog koji se ostvaruje unutar evropskog konteksta. |
|
|
|
Potpredsednik Pečuja Tibor Gonda izneo je opredeljenje Pečuja da se sve ne završi godinom u kojoj će Pečuj biti evropska prestonica kulture, nego da se nastavi u kontinuitetu sa negovanjem istinskih evropskih kulturnih vrednosti. Pošto su granice Mađarske otvorene prema Evropi, Pečuj se opredelio, bazirajući se upravo na svoju kulturnu baštinu, za otvaranje prema jugu. Gonda je istako da je ideja bila da se stvori jedna kulturna regiju od gradova iz Mađarske i zemalja u okruženju. Veliko je interesovanje partnerskih gradova u regionu, što znači da je ideja bila dobra, naglasio je Gonda. U tom cilju je i saradnja sa Kanjižom, s kojom su pronašli dodirne tačke. U okviru Srbije, Vojvodina i Novi Sad su idealni predstavnici za strateško partnerstvo u kulturi, istakli su gosti iz Mađarske. Biće ovo način da se bogatstvo kulturne ponude Vojvodine, kao i Srbije predstavi na međunarodnom nivou.Takođe, gosti su izrazili interesovanje za intenziviranjem saradnje na planu kulturne razmene, i da se mađarski umetnici predstave u vojvođanskim pozorištima, kao i želju da uče iz naših uspešnih primera poput Exita i Novosadskog džez festivala, koji uživaju ogroman uspeh na međunarodnom planu. |
|
|
|
Sekretar Đurić je istakao da je bitno što su pronađene najvažnije strateške tačke, koje definišu ovu saradnju. U izvesnom smislu još uvek postoji granica između EU i Srbije, koja nije njena članica, rekao je Đurić uz opasku da su stvari koje se dešavaju na granici ponekad najzanimljivije, i da bi trebalo iskoristiti priliku da i to na jedan atraktivan i zanimljiv način prikaže sve što postoji na prostoru Balkana. Prema Đuriću, zajednički zadatak u ovoj saradnji treba da bude stalno iniciranje apsolutne otvorenosti u komunikaciji naših kulturnih sistema. Takođe, Đurić je ukazao i na ideju pokrajine unutar ovog projekta da se čitava Vojvodina predstavi kao mreža različitih tačaka koja će dati jedan zanimljiv efekat u ovom kulturnom polju saradnje, i izneo uverenje da će Pečuj dobiti dostojne partnere za saradnju širom Pokrajine.
Do kraja godine Novi Sad i Pečuj postaće gradovi pobratimi, saopšteno je tokom ovog susreta. Saradnja dva grada, koja je počela 2001. godine i bila najizraženija na nivou univerziteta, treba da preraste u međuregionalnu o čemu je posebno govorio pomoćnik gradonačelnika Novog Sada Vladimir Kopicl. |